Zabrinjavajuća je količina netačnih informacija objavljenih na jednom mjestu, ali i vaša kontinuirana namjera da među svojim čitaocima narušavate ugled Suda Bosne i Hercegovine kao vodeće institucije u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala koja se bavi najsloženijim predmetima u bh pravosuđu. Objavljivanjem proizvoljno protumačenih podataka izvađenih iz programa CMS koji nije mjerodavan, prikazali ste Sud BiH kao neefikasnu i na kraju bespotrebnu instituciju. I na to biste imali potpuno pravo kada bi podaci objavljeni u vašem listu bili tačni. No, informacije koje ste objavili, s očitom namjerom da diskreditujete rad ovog Suda, neutemeljene su, tendenciozne i potpuno neistinite, a radi objaktivnog informiranja javnosti iznijet ćemo istinite informacije:
Na naslovnoj stranici navodi se potpuno neistinita informacija : „Loše ocijenjeni i Zoran Božić, Mira Smajlović, Jasmina Kosović, Davorin Jukić, Staniša Gluhajić, Šaban Maksumić, Tihomir Lukes, Dragomir Vukoje i Darko Samardžić“. Navedene sudije, kao ni ostale sudije Suda BiH nisu uopšte ocjenjivane za 2012. godinu upravo zbog nepostojanja adekvatnih kriterija za mjerenje radne uspješnosti na tom sudu, s obzirom na vrstu predmeta koji se vode pred tim sudom.
Navedeni izvještaj iz CMS-a, korišten za pogrešne zaključke objavljene u članku, ne može se primijeniti na Sud Bosne i Hercegovine jer do 04.06.2012. godine norma za sudije Suda BiH uopšte nije bila propisana. Tako su podaci koji se odnose na svega polovinu 2012. lažno prikazani kao rezultati rada za cijelu 2012. godinu. Pored toga, navedeni izvještaj ne uzima u obzir kriterij složenosti predmeta niti učešće sudija kao članova sudskog vijeća, tako da dobiveni podaci niti u jednom segmentu nisu tačni niti se mogu primijeniti na Sud Bosne i Hercegovine.
Uzimajući sve relevantne kriterije za izračun norme, norma sutkinje Mire Smajlović za 2012. godinu iznosi 104,57%, a ne 4,01% kako navodite u članku. Norma sudije Gluhajić Staniše za 2012. godinu iznosi 88,00% a ne 5,57%, sudije Šabana Maksumića 81,95% a ne 5,71%, sutkinje Azre Miletić 111,22% a ne 8,10% i sudije Lukes Tihomira 112,65 % a ne 5,79%. Također, prema tim podacima ne postoji norma manja od 11,29% u Sudu BiH u 2012. za bilo kojeg sudiju, suprotno objavljenim navodima da su sve norme koje ste naveli manje od tog procenta.
Također, iako se članak bavi navodnom analizom rada sudija Krivičnog odjljenja (koji rade na predmetima „ratnog zločina, organiziranog kriminala, korupcije i drugih teških krivičnih djela“ u članku se navode rezultati rada sudija koji ne rade na krivičnom referatu. Sudije Davor Žilić, Jadranka Brenjo, Ljiljana Lalović i Šahbaz Džihanović nisu nikada rješavali predmete ratnog zločina, organiziranog kriminala, korupcije i drugih teških djela, već su sudije Upravnog odjeljenja Suda BiH.
Imena stručnih saradnika odnosno pravnih savjetnika prikazana su kao imena sudija, iako ta lica nisu ovlaštena za rješavanje predmeta na Sudu BiH i ne podliježu izračunu norme, tako da je pogrešno objavljeno da je Feđa Buljević riješio 167 predmeta, Lamija Duraković 17, Muhamed Čučak 369 predmeta a Sanda Pajanović 338 predmeta.
Naveli ste da je predsjednica Suda BiH ostvarila najlošiju normu od 0,55% iako je, prema Pravilniku VSTV-a o orijentacionim kriterijima za rad sudija, propisano da predsjednici vrhovnih sudova, Apelacionog suda BD i Suda BiH nemaju obavezu zaduživanja predmeta i neposrednog rada na predmetima (čl. 14). Njen angažman na predmetima rezultat je dodatnog zalaganja zavisno od raspoloživog vremena. Isto važi i za predsjednike sudskih odjeljenja u Sudu BiH koja broje više od 10 sudija, kao što je sudija Hilmo Vučinić čija navodna norma je objavljena, a koji obavlja dužnost predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda BiH i ne podliježe normi.
Radi pravilnog izvještavanja građana i vaših čitalaca ističemo da je problem norme koja nije primjenjiva na rad na predmetima koji se vode pred Sudom BiH nego je prilagođena radu i vrsti predmeta na opštinskim i drugim sudovima, već dugo predmet rasprave u VSTV-u. To potvrđuje i zaključak kojeg je VSTV usvojilo na sjednici od 23. i 24.10.2013. „(Zaključak) kojiim se konstatuje da nije moguće ocijeniti uspješnost rada Suda BiH za čitavu 2012. godinu, s obzirom da Pravilnik o orijentacionim kriterijima nije bio na snazi čitavu 2012. godinu te da ne postoje drugi kriteriji za ocjenu rada sudova.“ Upravo uvažavajući specifičnost i složenost predmeta u postupcima pred Sudom BiH, naročito predmeta ratnog zločina, uslijedile su izmjene kriterija za izračun orjentacione norme.
O vašem neprofesionalnom odnosu dovoljno govori i činjenica da, prilikom pisanja teksta, niste ispunili ni osnovni novinarski postulat kontaktiranja „druge strane“, nego ste dezinformacije koje ste objavili dobili iz drugih izvora. No kako ste i sami objavili, riječ je o podacima iz CMS-a kojem pristup ima samo ograničen broj uposlenika Suda BiH i VSTV. Stoga ćemo svakako tražiti da se ispita odgovornost osoba koji su grubom zloupotrebom radnih pozicija, dostavljanjem netačnih podataka, koji se kao takvi ne koriste za ocjenu rada sudija Suda BiH, pokušali u javnosti diskreditovati kako rad Sud Bosne i Hercegovine, tako i sudija.
S tim u vezi, od vas zahtijevamo da u prvom narednom broju Glasa Srpske, u skladu sa Kodeksom za štampu i online medije (član 7. „Mogućnost odgovora“), u cjelosti objavite demant Suda BiH i to na stranici br.3 na kojoj je objavljen i sporni članak.