Sud Bosne i Hercegovine izrekao je jučer, 28.6.2022. godine, presudu u predmetu Boris Kordić i drugi kojom su optuženi Boris Kordić i Josip Kvesić, kao službena lica Terenskog centra Mostar Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, oglašeni krivim da su počinili krivično djelo organizirani kriminal iz člana 250. Krivičnog zakona BiH (KZBiH) u vezi s krivičnim djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. KZBiH i krivičnim djelom iznuda iz člana 295. Krivičnog zakona Federacije BiH (KZFBiH) – i to: prvooptuženi Boris Kordić  u svojstvu šefa Terenskog centra Mostar, kao rukovoditelj grupe za organizirani kriminal (grupa), a drugooptuženi Josip Kvesić u svojstvu inspektora Terenskog centra Mostar, kao pripadnik grupe, sve u korist grupe a na štetu stranih državljana – Fabia Sghedonija, predsjednika strane nevladine organizacije „Regina Della Pace“ i osnivača pravnog lica „Horizonti Mira“ d.o.o. Zvirovići, općina Čitluk, u okviru kojeg posluje hotel „Joy“ u Zvirovićima, te objekta nevladine organizacije „Nuovi Orizzonti” u Bijakovićima, na štetu bračnog para Castagnera Graziana i Tecle de Luca, suvlasnika firme „Granmir&Co“ d.o.o. Čitluk  te hotela „Spa“ u Međugorju koji je poslovao u sklopu pravnog lica „Granmir&Co“ d.o.o. Čitluk, kao i na štetu stranog državljanina Luigija de Iudicibusa, vlasnika pravnog lica „Shara Argenteria“ d.o.o. Međugorje, koja djela su počinili zajedno s već ranije osuđenim pripadnicima grupe Vlatkom Puljić, Lucom Cobrom i Anom Milićević, koristeći osuđeno pravno lice „Vlamon“ d.o.o. Čitluk čija vlasnica/direktorica je osuđena pripadnica grupe Vlatka Puljić, a koje pravno lice je bilo osnovano za potrebe ove kriminalne grupe.

Optuženi Boris Kordić i Josip Kvesić su oglašeni krivim da su kao službena lica u periodu od oktobra 2012. do marta 2014. godine, u sastavu grupe za organizirani kriminal, koristeći svoje službene položaje i ovlaštenja, iznuđivali novac od pojedinih stranih državljana na način da su donosili nezakonite službene akte i preduzimali nezakonite službene radnje, te upućivali ozbiljne prijetnje pojedinim stranim državljanima da će iskoristiti svoja ovlaštenja u Službi za poslove sa strancima da istima onemoguće stjecanje i produženje dozvola za boravak i da protiv istih donesu rješenja o protjerivanju iz Bosne i Hercegovine, iskoristiti svoja ovlaštenja, utjecaj i poznanstva s drugim utjecajnim službenim osobama u državnim, federalnim i kantonalnim institucijama, kako bi se protiv stranih državljana, predstavništava stranih nevladinih organizacija registriranih na području Bosne i Hercegovine i pravnih lica kojim upravljaju strani državljani pokrenuli krivični i prekršajni postupci i donijela rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti. Te radnje su pripadnici grupe preduzimali u skladu s međusobnim dogovorom i u skladu s uputama i naredbama Borisa Kordića, sve kako bi prisilili strane državljane koji borave na području Bosne i Hercegovine, predstavništva stranih nevladinih organizacija registriranih na području Bosne i Hercegovine i druga pravna lica kojima upravljaju strani državljani na području Bosne i Hercegovine da preduzmu radnje na štetu svoje i tuđe imovine.

Pored toga, Sud je istom presudom oglasio krivim i osudio optužene Borisa Kordića i Josipa Kvesića da su pored krivičnog djela organizirani kriminal iz člana 250. KZBiH, u stjecaju počinili i produžena krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. KZBiH i krivotvorenje isprave iz člana 373. KZFBiH, sve u vezi s članovima 53. i 54. Krivičnog zakona BiH, u korist strane državljanke Anite Ličina.

Sud je optuženima utvrdio kazne za pojedina krivična djela, prvooptuženom Borisu Kordiću jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina, a drugooptuženom Josipu Kvesiću jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset (10) godina. U izrečene kazne zatvora uračunava se vrijeme koje su proveli  u pritvoru od 26.2.2014. godine do 23.5.2014. godine.

Nasuprot tome, optuženi Josip Kvesić je oslobođen od optužbe da je počinio krivično djelo krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 1. KZFBiH zajedno s optuženim Borisom Kordićem iz tačke 4. optužnice, jer djelo nije dokazano.

Sud je optuženima izrekao obavezne mjere trajnog oduzimanja predmeta, te ih obavezao na plaćanje troškova postupka.  

Na osnovu odredbi člana 110. i 111. KZBiH od optuženih Borisa Kordića i Josipa Kvesića je oduzeta imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela u iznosu od 60.000,00 za djelo počinjeno na štetu Castagnera Graziana i Tecle de Luca, suvlasnika firme „Granmir&Co“ d.o.o. Čitluk te hotela „Spa“ u Međugorju, koji iznos su dužni solidarno uplatiti u korist budžeta Bosne i Hercegovine u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Na osnovu člana 198. stav 2. Zakona o krivičnom postupku BiH Sud je oštećenog Lugija de Iudicibusa uputio da imovinskopravni zahtjev ostvari u parničnom postupku.

U odnosu na oštećenog Fabija Sghedonija, Sud je konstatirao da isti nije postavio imovinskopravni zahtjev prema bilo kojem optuženom, dok je postavljeni imovinskopravni zahtjev oštećenih Castagnera Graziana i Tecle de Luca vijeće ranije riješilo presudom protiv osuđene Vlatke Puljić i osuđenog pravnog lica „Vlamon“ d.o.o. Čitluk.

Sud je nakon izricanja presude donio rješenje, na osnovu člana 126. stav 2., 126.b, st. 2, 4. i 5. ZKPBiH, sve u vezi s članom 138. stav 1. ZKPBiH, kojim se prema optuženom Borisu Kordiću i optuženom Josipu Kvesiću izriče mjera zabrane putovanja iz člana 126. stav 2. ZKPBiH koja će trajati dok za tim postoji potreba, odnosno najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Optuženima se zabranjuje putovanje van Bosne i Hercegovine, a u cilju izvršenja ove zabrane od optuženih se privremeno oduzimaju važeće putne isprave Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koje će optuženi bez odlaganja dostaviti Sudu BiH uz zabranu izdavanja novih putnih isprava ili njihove zamjene, te im se zabranjuje prelazak državne granice uz korištenje lične karte Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Navedene mjere će izvršiti Granična policija BiH na način da će obezbijediti unošenje ove zabrane u Glavni centar za obradu podataka. Nadležnom organu za izdavanje ličnih karata BiH nalaže se postupanje u skladu s odredbama člana 18. Zakona o ličnoj karti državljana BiH i Pravilnika o upisivanju zabrane za prelazak državne granice u ličnu kartu državljana BiH. Optuženi se upozoravaju da im Sud može odrediti mjeru pritvora ukoliko prekrše obaveze iz izrečenih mjera.