Sud BiH je nadležan da odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno kada se radi o šutnji administracije, institucija Bosne i Hercegovine i njenih organa, javnih agencija, javnih korporacija, institucija Distrikta Brčko i drugih organizacija utvrđenih zakonom države Bosne i Hercegovine, donesenih u vršenju javnih ovlasti. Također, u nadležnosti Suda je da: ocjenjuje zakonitost pojedinačnih i općih izvršnih upravnih akata donesenih temeljem državnoga zakona pri vršenju javnih dužnosti organa vlasti Bosne i Hercegovine, za koje zakonom nije predviđeno sudbeno ispitivanje; rješava imovinske sporove između države i entiteta, između države i Distrikta Brčko, između entiteta, između entiteta i Distrikta Brčko i između institucija Bosne i Hercegovine koje su povezane sa vršenjem javnih ovlasti; rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta,  sudova entiteta i sudova Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te između Suda Bosne i Hercegovine i bilo kojega drugoga suda; odlučuje o ponavljanju postupka u sporovima.

Upravne sporove rješava Upravno odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine. O upravnim sporovima Sud rješava na nejavnoj sjednici. Zbog složenosti sporne stvari ili ako inače nađe da je to potrebno radi boljega razjašnjenja stanja stvari, Sud može odlučiti da se održi usmena rasprava.   

Upravni spor može se voditi samo protiv konačnoga upravnoga akta. Konačni upravni akt, u smislu ovoga zakona, jeste akt kojim nadležna institucija (institucije Bosne i Hercegovine, u smislu ovog zakona, su: ministarstva Bosne i Hercegovine i njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, institucije Brčko Distrikta Bosne I Hercegovine i druge organizacije utvrđene zakonom države Bosne i Hercegovine koje vrše javne ovlasti, koje su Ustavom Bosne i Hercegovine određene u nadležnost Bosne i Hercegovine,) rješava o izvjesnom pravu ili obvezi građanina ili pravne osobe u nekoj upravnoj stvari.Upravni spor se može voditi kada se upravnim aktom rješava  statusno pitanje državnoga službenika.

Sud rješava spor presudom.

Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neutemeljena. Ako se tužba uvažava, Sud poništava pobijani konačni upravni akt. Kad je tužba podnesena zbog ćutanja administracije, a Sud nađe da je opravdana, presudom će uvažiti tužbu, poništiti osporeni upravni akt i odrediti u kom će smislu nadležna institucija donijeti rješenje ili će presudom sam riješiti upravnu stvar. U slučajevima u kojima se ne odlučuje presudom, Sud donosi rješenje.

Izvanredni pravni lijekovi u upravnome sporu su:

     zahtjev za ponavljanje postupka;

     zahtjev za zaštitu zakonitosti;

     zahtjev za preispitivanje sudbene odluke.

Za pitanja o postupku u upravnim sporovima koja nisu regulirana Zakonom o upravnim sporovima BiH  shodno će se primjenjivati odgovarajuće odredbe zakona kojima je uređen parnični postupak.

Upravno odjeljenje Suda BIH-parnični referat  je nadležno za  rješavanje imovinskih sporova (parnični postupak) između države Bosne i Hercegovine  i entiteta, između države i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, između entiteta, između entiteta i Brčko Distrikta i između institucija Bosne i Hercegovine koje vrše javne ovlasti.Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i u imovinskim sporovima proisteklim iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave Bosne i Hercegovine, drugih institucija Bosne i Hercegovine i službenih osoba tih organa i institucija, te sporovima zbog  povrede prava iz radnih odnosa.

Parnični postupak pokreće se tužbom. Tužba mora sadržati: osnovu za nadležnost Suda, određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev), činjenice na kojima tužitelj zasniva tužbeni zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice,  naznaku vrijednosti spora,  pravni temelj tužbenoga zahtjeva i druge podatke koje mora imati svaki podnesak.  Sud nije vezan za pravni temelj tužbenoga zahtjeva.  Sud će postupiti po tužbi i kad tužitelj nije naveo pravni temelj tužbenoga zahtjeva.

Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. O tužbenome zahtjevu Sud odlučuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rješenjem.  O svim drugim pitanjima Sud odlučuje rješenjem. Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

Žalba je redovni pravni lijek u parničnome postupku.Protiv presude donesene u prvome stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 30 dana od dana donošenja presude, odnosno ako se presuda dostavlja sukladno odredbama ovoga zakona o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude, ako u ovome zakonu nije određen drugi rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj rok je 15 dana. 

Izvanredni pravni lijekovi u parničnome postupku su revizija i ponavljanje postupka.