P: Kada je utemeljen Sud BiH?

O: Parlament Bosne i Hercegovine 3. srpnja 2002. godine usvojio je Zakon o Sudu BiH, kojega je 12. studenoga 2000. godine proglasio Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.  Sud je formalno utemeljen Odlukom Visokoga predstavnika od 08.svibnja 2002. godine, kojom je imenovano i prvih sedam sudaca Suda i ovaj dan se obilježava kao Dan Suda BiH.

P: Zašto je utemeljen Sud BiH?

O: Bilo je neophodno osigurati sudbenu zaštitu u stvarima koje sukladno Ustavu BiH spadaju u nadležnost BiH i na razini države osigurati zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda garantiranih Ustavom BiH.

P: Gdje se nalazi Sud BiH?

O: Sjedište Suda BiH se nalazi u Sarajevu u Ulici Kraljice Jelene br. 88.

P: Koje su nadležnosti Suda BiH?

O: Nadležnosti Suda BiH su propisane Zakonom o Sudu BiH i odnose se na: kaznenu, upravnu i apelacijsku nadležnost.

U okviru svoje kaznene nadležnosti Sud BiH postupa u predmetima koji se odnose na kaznena djela propisana zakonima BiH, a to su, između ostaloga, djela ratnih zločina, organiziranoga i gospodarskoga kriminala, te korupcije. Pod određenim, zakonom preciziranim uvjetima,  Sud BiH je nadležan i za kaznena djela propisana zakonima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

Upravna nadležnost podrazumijeva da Sud BiH odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata koje u vršenju javnih ovlaštenja donose institucije BiH.  Sud BiH odlučuje o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava građana zagarantiranih Ustavom BiH, kada su ta prava i slobode povrijeđena konačnim pojedinačnim aktom institucija BiH, pod uvjetom da nije osigurana druga sudbena zaštita. Također, Sud BiH rješava imovinske sporove između države BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH, imovinske sporove između institucija BiH koje vrše javna ovlaštenja, imovinske sporove proistekle iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave i drugih institucija BiH i službenih osoba tih organa i institucija, kao i druge imovinske sporove kad je nadležnost Suda utvrđena zakonima BiH ili međunarodnim ugovorom. 

U okviru svoje apelacijske nadležnosti Sud BiH odlučuje po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Kaznenoga odjeljenja i Upravnoga odjeljenja i odlučuje po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornoga zakona Bosne i Hercegovine.

Međutim, Sud BiH nije tijelo koje rješava žalbe na presude entitetskih sudova.

P: Koja su odjeljenja i odjeli Suda BiH?

O: U okviru Suda BiH postoje tri sudbena odjeljenja: Kazneno, Upravno i Apelacijsko.

Kazneno odjeljenje ima: Odjel I - Odjel za ratne zločine; Odjel II - Odjel za organizirani, gospodarski kriminal i korupciju i Odjel III - Odjel za opći kriminal.

Odgovarajući odjeli Apelacijskoga odjeljenja odlučuju po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Kaznenoga i Upravnoga odjeljenja i odlučuju  po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornoga zakona.

U okviru Suda BiH postoje i odjeljenja nadležna za obavljanje općih administrativno-tehničkih i pravnih poslova, materijalno-financijskih poslova i poslova pravne potpore sucima, dakle svih onih poslova koji su neophodni za zakonito, pravovremeno i učinkovito funkcioniranje sudbenih odjela i Suda u cjelini.. To su Zajedničko tajništvo i Ured registrara.

Zajedničko tajništvo pruža potporu Upravnome odjeljenju i odjelima za opći kriminal Kaznenoga i Apelacijskoga odjeljenja.

Ured registrara pruža potporu Odjelu za ratne zločine i Odjelu za organizirani, gospodarski kriminal i korupciju Kaznenoga i Apelacijskoga odjeljenja Suda.

P: Ko imenuje predsjednika Suda BiH i kakva je njegova uloga?

Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće imenuje predsjednika Suda BiH. Predsjednik Suda BiH jedan je od sudaca imenovanih u Sud BiH, koji ima dokazane rukovodne i organizacione sposobnosti bitne za rad Suda BiH. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan. 

Nadležnost predsjednika Suda je propisana Zakonom o Sudu BiH i unutrašnjim aktima Suda. Između ostaloga, predsjednik Suda BiH odgovoran je za:

• predstavljanje Suda BiH u odnosima s državnim tijelima i organiza­cijama;
• raspoređivanje sudaca u odjele i vijeća;
• određivanje zamjene za suca u slučaju izuzeća suca;
• određivanje nadnevaka sjednica, vođenje predmeta i raspoređivanje predmeta članovima Suda BiH i, po potrebi, određivanje nadležnoga odjela;
• sazivanje i rukovođenje radom Opće sjednice Suda BiH;
• izvršenje proračuna Suda BiH;
• rukovođenje osobljem Suda BiH;

P: Ko je sadašnji predsjednik Suda BiH?

O: Predsjednica Suda BiH, gospođa Meddžida Kreso rođena je 22.12.1947. godine u Bijeljini, gdje je završila gimnaziju. Pravni fakultet završila je 1970. u Sarajevu. Nakon položenoga pravosudnoga ispita 1973. godine imenovana je za općinskoga tužitelja u Mostaru, a 1978. godine za sutkinju Okružnoga suda u Mostaru. Na toj dužnosti je bila do 1989. godine. U razdoblju od 1989. do 1992. godine obnašala je dužnost predsjednice Suda udruženoga rada u Mostaru. Od 1996. do 1998. godine radila je kao odvjetnica, a od 1998. do 2001. godine pravne poslove u bankama, da bi 2001. godine bila imenovana za zamjenicu tužitelja Tužiteljstva Federacije BiH, a od 2003. godine obnašala je dužnost zamjenice glavnoga tužitelja Tužiteljstva BiH. Za sutkinju i predsjednicu Suda BiH imenovana je 10.10.2004. godine.

P: Ko je ko u sudnici?

O: Sudac rukovodi glavnom raspravom, saslušava svjedoke, razmatra dokaze, donosi odluku o kaznenoj sankciji, stara se za svestrano pretresanje predmeta i utvrđivanje istine, odlučuje o prijedlozima tužitelja i branitelja i obnaša druge dužnosti propisane zakonom.

Tužitelj provodi istragu, zastupa optužnicu,  podnosi podneske sudu sukladno zakonu, vrši izravno i unakrsno ispitivanje svjedoka i obnaša druge dužnosti propisane zakonom.

Optuženik je osoba protiv koje je jedna ili više točaka u optužnici potvrđena.  Optuženik ima pravo da ispituje svjedoke i ima pravo da ga u postupku pred Sudom zastupa odvjetnik.

Osumnjičenik je osoba za koju postoji utemeljena sumnja da je  počinila kazneno djelo.

Branitelj osumnjičenika (ili optuženika) zastupa osumnjičenika (ili optuženika), podnosi podneske u ime te osobe (zahtjeve, žalbe, zamolbe, prijedloge), podnosi prigovore u tijeku suđenja, vrši izravno i unakrsno ispitivanje svjedoka.

Svjedok se saslušava kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati obavijesti o kaznenome djelu,  učinitelju i o drugim važnim okolnostima. Dolazi na poziv tužitelja, odnosno Suda.   U pozivu se svjedok obavještava da se poziva u svojstvu svjedoka, o mjestu i vremenu kada se treba odazvati pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja pozivu. Svjedok ima pravo na naknadu troškova koje je imao prigodom dolaska na Sud, te na dnevnicu za svoje utrošeno vrijeme na Sudu. Također, ima pravo i na potvrdu da je bio svjedok u nekome predmetu, radi opravdanja izostanka sa posla. Postoje i osobe koje ne mogu biti svjedoci u određenom slučaju, kao i osobe koje ne moraju svjedočiti u određenom slučaju. Ovi slučajevi su propisani  Zakonom o kaznenome postupku BiH.  

Također, Zakonom o kaznenome postupku BiH propisano je da se na položaj zaštićenoga svjedoka primjenjuju odredbe posebnih zakona, a to su:

• Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka BiH;
• Zakon o programu zaštite svjedoka BiH.

Prigodom dolaska na Sud, za svjedoka se brine osoblje Odjeljenja za potporu svjedocima, a u sudnicu ga uvodi pravnik Odjeljenja za sudbenu upravu.

Vještak, također, može biti saslušan kao svjedok ukoliko je potrebno da iznese stručno mišljenje, izvješće ili nalaz koji je dobio vještačenjem.

Pravnik Odjeljenja za sudbenu upravu odgovoran je da tijekom trajanja predmeta koji mu je dodijeljen, sucima na tome predmetu pruža tehničku i administrativnu  pomoć. To je kontakt osoba za stranke i druge zainteresirane osobe. On/a nadgleda cjelokupno upravljanje predmetom, pruža pomoć sucima i strankama u planiranju i zakazivanju suđenja, vrši pripreme prije samih rasprava, redovito priprema razni materijal potreban u tijeku suđenja vodi računa o dokaznome materijalu i pruža druge vidove pomoći u rukovanju predmetima prema zahtjevu suca, odnosno predsjednika vijeća. Pravnik, također, priprema sažetak zapisnika suđenja (u svim slučajevima kada to ne radi zapisničar) koji je na raspolaganju sucima i strankama.

Stručni (pravni) suradnik pomaže sucima u pripremama i nacrtima odluka kao sto su presude, rješenja, naredbe i slično, a može nazočiti i suđenju. On aktivno surađuje sa sucima određenoga vijeća, pomažući im u njihovim dnevnim odlukama u kaznenim predmetima na kojima radi pojedini sudac, odnosno vijeće. Također, pravni suradnik surađuje sa pravnikom Odjeljenja za sudbenu upravu u smislu dogovora o potrebi odgovaranja na određene podneske stranaka  i stara se o rokovima za donošenje određenih rješenja. Pravni suradnik nazoči i sjednicama vijeća na kojima se odlučuje po žalbama, kao i prigodom drugih vijećanja.

Djelatnik Odjeljenja za potporu svjedocima je zaposlenik Suda (psiholog ili socijalni radnik) odgovoran za pružanje potpore svjedocima koji se pojavljuju u postupcima pred Sudom BiH.  Potpora se pruža prije, tijekom i nakon svjedočenja. Cilj je da se svjedocima olakša proces pojavljivanja i svjedočenja pred Sudom kako svjedočenje ne bi izazvalo dodatnu patnju, stres i negativne posljedice po psiho-fizičko  zdravlje svjedoka. Osoblje Odjeljenja za potporu svjedocima dočekuje sve svjedoke i prati ih do posebno prilagođenih čekaonica i, prema potrebi, pruža im pomoć psihologa. Po potrebi i na zahtjev svjedoka djelatnik Odjeljenja za potporu svjedocima je prisutan i tijekom svjedočenja.  Odjeljenje, u suradnji sa Odjeljenjem za informiranje javnosti Suda BiH i različitim udrugama žrtava iz cijele BiH, organizira dolazak svjedoka na izricanje pojedinih presuda u predmetima ratnih zločina. Kako iziricanje presude prate intenzivnije emotivne reakcije žrtava, svjedoka i članova obitelji koji su nazočni, djelatnici Odjeljenja za potporu svjedocima su uvijek nazočni u publici kako bi mogli, ukoliko se ukaže potreba, pravovremeno reagirati. Odjeljenje za potporu svjedocima svoje aktivnosti obavlja na najvećem nivou moralnoga integriteta, nepristrasnosti i povjerljivosti.

Prevoditelj prevodi cijeli tijek suđenja sa službenih jezika Suda BiH  na engleski jezik i obratno, u zavisnosti  od toga tko ima riječ.  Svi sudionici u suđenju, kao i publika, mogu da prate prijevod koristeći posebne prijemnike koje im sudbeni tehničari daju na početku suđenja.  Prevoditelji, također, vrše prijevod dokumenata koji su podneseni tijekom postupka, ako na predmetu rade međunarodni suci, tužitelji ili odvjetnici.

Zapisničar vodi zapisnik na ročištima ili vijećanjima kao što su izjašnjenja optuženika o krivnji, razmatranje sporazuma o priznanju krivnje, odlučivanje sudbenih vijeća po žalbama itd.

Tehničar snima cijeli tijek suđenja na CD, brine se da tehnička oprema u sudnici ispravno radi, te brine o ostalim tehničkim stvarima koje se tiču audio-vizuelnih sredstava (kao što je dokazni materijal za koji je potrebna tehnička potpora – npr video snimci).

P: Koliki je proračun Suda BiH?

O: Ukupan iznos koji je u domaćem proračunu izdvojen za Sud BiH u 2009. godini iznosi 10.721.388 KM.  Odobreni proračun, koji je za samo 1,4% veći od proračuna odobrenoga za 2008. godinu, je nedovoljan kako bi se pokrile sve obveze koje je je država preuzela u svezi Suda BiH.  Naime, 2009. godina je ključna godina tranzicije, u kojoj je planirana postepena zamjena svih međunarodnih sudaca domaćim i okončanje procesa tranzicije zaposlenika Ureda registrara. Od prosinca 2009. godine svi suci i zaposlenici Suda bi trebali biti financirani isključivo iz proračuna institucija BiH. 

Sredstva se koriste za isplatu plaća i drugih naknada sucima i administrativnome osoblju, uredske troškove, održavanje zgrade i opreme, troškove i naknade odvjetnika, vještaka i svjedoka, te u druge svrhe.

Pored ovog iznosa, i u 2009. godini međunarodna zajednica je donirala značajna financijska sredstva za potporu Sudu, posebice za rad Posebnoga odjela za ratne zločine i Posebnoga odjela za organizirani kirminal. Donatorska sredstva su korištena za pokrivanje troškova u svezi angažmana međunarodnih sudaca, pravnih savjetnika i ostaloga osoblja potpore, ali i za ulaganja u zgradu, opremu i slično.  Zahvaljujući ovim sredstvima u najvećoj mjeri su prevaziđeni problemi nastali neodobravanjem dovoljnih sredstava iz domaćega proračuna.  

Prijedlog proračuna Suda BiH za 2010. godinu iznosi 12.857.000,00 KM.

P: Ko osigurava sredstva za funkcioniranje Suda BiH?

O: Po zahtjevu Ministarstva za financije i trezor BiH,  Sud BiH u kolovozu tekuće godine podnosi prijedlog proračuna za sljedeću godinu. Ministarstvo dostavlja prijedlog proračuna na usvajanje Parlamentu BiH koji usvaja konačni iznos proračuna. Sredstva se osiguravaju iz prihoda BiH.

Sredstva međunarodne zajednice su donacije iz više zemalja: SAD, Velike Britanije, Švicarske, Švedske, Norveške, Nizozemske, Italije, Irske, Njemačke, Luksemburga, Danske, Austrije, te Europskoga povjerenstva.

P: Da li osobe kojima se sudilo pred Sudom BiH, a koje su proglašene nevinim, imaju pravo na nadoknadu?

O: Osoba koja je neopravdano osuđena za kazneno djelo ili je neutemeljeno lišena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na nadoknadu štete iz proračunskih sredstava, kao i druga prava propisana zakonom. Zakonom o kaznenome postupku BiH je propisano pod kojim okolnostima neko ima pravo na nadoknadu.

Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neutemeljeno lišavanje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnoga informiranja i time bio povrijeđen ugled te osobe, Sud će, na zahtjev te osobe, objaviti u tisku ili drugim sredstvima javnoga informiranja saopćenje o odluci iz koje proizlazi neopravdanost ranije osude, odnosno, neutemeljenost lišavanja slobode. Ako slučaj nije prikazan u sredstvima javnoga informiranja, ovakvo saopćenje se, na zahtjev te osobe, dostavlja organu ili pravnome licu kod kojega ta osoba ostvaruje pravo na rad, a u slučaju potrebe rehabilitacije iste, saopćenje se dostavlja političkoj stranci ili udruženju građana.

P: Kako se imenuju suci Suda BiH?

O: Prema zakonu, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće imenuje suce, uključujući predsjednika Suda i dodatne suce u Sud BiH. Vijeće objavljuje javni natječaj za upražnjena mjesta koji prethodi imenovanju.  Suci Suda BiH moraju imati najmanje osam godina iskustva u radu kao suci, tužitelji, odvjetnici ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenoga pravosudnoga ispita, a imenuju se doživotno, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obvezan odlazak u mirovinu ili budu smijenjeni s dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

P: Koliko ima međunarodnih, a koliko domaćih sudaca?

O: Ukupno ima 53 sudaca. Domaćih sudaca je 48, a stranih sudaca je 5.

P: Šta su sudbena vijeća za ratne zločine i tko ih čini?

O: Vijeće čini troje sudaca koji postupaju u određenome predmetu. Sud, po pravilu, sudi u vijećima, a samo iznimno, u zakonom točno određenim slučajevima (fazama postupka), postupa sudac pojedinac.  Apelacijsko vijeće sastoji se, također, od troje sudaca koji postupaju po žalbi na prvostupanjsku odluku.

Trenutačno, dva sudbena vijeća od ukupno četiri u odjelima za ratne zločine Suda BiH su sastavljena od troje sudaca iz Bosne i Hercegovine i jednoga međunarodnoga suca.  Sudac iz Bosne i Hercegovine je, po pravilu, presjedatelj vijeća.  

P: Ko imenuje strane suce i tužitelje?

O:   Međunarodne suce imenuje Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Posebno Povjerenstvo Vijeća provjerava prijave svih kandidata koji su se javili na natječaj za upražnjeno mjesto međunarodnoga suca, ocjenjuje i rangira kandidate i daje Vijeću preporuke tko bi trebao biti imenovan.

Međunarodni sudac, da bi bio imenovan na ovu funkciju, mora ispunjavati uvjete koji odgovaraju uvjetima koje moraju ispunjavati domaći suci za imenovanje u Sud BiH.

P: U čemu je razlika između Odjela za ratne zločine pri Sudu BiH i Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal)?

O: Haški tribunal je ad hoc tribunal, čije je trajanje vremenski ograničeno, a koji je utemeljen da donosi presude za teška kršenja međunarodnoga humanitarnoga prava i za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije od 1991. godine. Ta činjenica ograničava mandat Haškoga tribunala, tako da isti donosi presude samo za najodgovornije osobe koje su počinile ratne zločine, shodno vremenu i kriterijima za podizanje optužnice koje određuje Tužiteljstvo Haškoga tribunala.

Sud BiH je sudbena institucija Bosne i Hercegovine koja nema vremenski ograničen mandat. Za razliku od Tribunala, čiji je rad reguliran Statutom koji donosi Vijeće sigurnosti UN-a i Pravilnikom koji donose suci Haškoga tribunala, Sud BiH donosi odluke sukladno  zakonima Bosne i Hercegovine, kao što su Kazneni zakon Bosne i Hercegovine i Zakon o kaznenome postupku BiH. Pored činjenice da u radu Suda i Tužiteljstva BiH sudjeluju i međunarodni suci i tužitelji, ključne funkcije obnašaju državljani Bosne i Hercegovine. Suđenja se vode na jednome od službenih jezika BiH, sukladno domaćim zakonima, a osuđeni će kazne izdržavati u zatvorima u BiH.

P: Koja su prava optuženika pred Sudom BiH?

O: Između ostaloga, to su:

• pravo na plaćenoga odvjetnika (u slučajevima propisanim zakonom),
• pravo na brzo i pošteno suđenje,
• pravo na nepristrasno suđenje,
• pravo na odgovarajuće vrijeme i mjesto za pripremu obrane,
• jednakost u postupku,
• pravo da se smatra nevinim dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja,
• pravo da obrana ispita sve svjedoke.

Sva prava su utvrđena sukladno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama i drugim međunarodnim dokumentima.

P: Da li su enitetski organi gonjenja obvezni da postupaju po naredbama Suda BiH i da surađuju sa Tužiteljstvom BiH?

O: Sukladno odredbama Zakona o kaznenome postupku BiH svi organi u BiH su dužni službeno surađivati sa Sudom i Tužiteljstvom BiH.

P: Kakav je status Suda BiH i Tužiteljstva BiH prema entitetskim sudovima i tužiteljstvima? Postoji li ikakav nadzor nad njima?

O: Tužiteljstvo BiH nema nikakve nadzorne ovlasti nad radom entitetskih tužiteljstva.

Sud BiH zauzima konačan i pravno obvezujući stav u svezi provođenja zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojega suda iz entiteta ili Distrikta Brčko, a u nekim slučajevima rješava sukob nadležnosti između sudova entitetâ i Distrikta Brčko, te između Suda BiH i bilo kojeg drugoga suda.

P: Na koji način javnost ima uvid u rad Suda BiH?

O: Zakon o slobodnome pristupu informacijama osigurava javnosti uvid u rad Suda BiH. Suđenja su otvorena za javnost sukladno zakonu, što znači da građani i novinari imaju pravo  nazočenja suđenjima. Osim toga, javnost ima pravo uvida u dokumente koji su javni, kao što su: potvrđene optužnice, presude, različita sudbena rješenja i odluke i slično. Naravno, postoje slučajevi kada sudbeno vijeće može donijeti odluku da u interesu zaštićenoga svjedoka ili određenih podataka povjerljive naravi, suđenje bude zatvoreno za javnost ili se određeni dokumenti iz istih razloga ne mogu dati na uvid građanima ili novinarima.

Odjeljenje za informiranje provodi program informiranja javnosti o radu Suda, kako bi putem organiziranih posjeta Sudu BiH i kontaktima sa zvaničnicima ovih institucija javnost dobila prigodu da direktno upozna njiihov rad i način djelovanja.

P: Kakva je procedura za dobivanje dokumenata (presude, optužnice)?

O: Ako želite dobiti određeni dokument, trebate poslati zahtjev Odjeljenju za informiranje javnosti. Djelatnici Odjeljenja će vam odgovoriti u roku od najviše 15 dana kako i kada možete dobiti taj dokument, odnosno u nemogućnosti dobivanja istoga, zašto to nije moguće.

P: Da li Sud BiH ima svoju knjižnicu,  te kakvu mogućnost korištenja ove knjižnice imaju oni koji nisu uposlenici Suda?

O: Sudbena knjižnica se nalazi unutar Odjeljenja za pravnu potporu. Trenutačno u knjižnici rade dva knjižničara, jedan zaposlen od strane Ureda registrara i drugi od strane Tužiteljstva BiH. Korisnici knjižnice su jedino uposlenici Ureda registrara, Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine s tim da knjižnica stoji na raspolaganju i ostalim zainteresiranim u smislu pružanja nekih temeljnih informacija i smjernica.

Trenutačno knjižnica raspolaže sa oko 1000 naslova uglavnom iz oblasti kaznenoga prava i međunarodnoga humanitarnoga prava. Jedan manji dio fonda je nabavljem putem donacija, a ostatak je kupljem sukladno  potrebama Ureda registrara, Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. U tijeku je opremanje i automatizacija knjižnice koja bi trebala omogućiti centralizaciju podataka, a time ubrzati procedure izdavanja knjiga, smanjiti troškove rada, omogućiti pristup katalogu knjižnice putem intraneta, omogućiti pristup multimedijalnim sadržajima i sadržajima u elektronskom obliku i sl. U knjižnici je predviđeno 20 mjesta za čitanje, od čega je 8 opremljeno računarima.